Oralna hirurgija

Hirurško lečenje tvrdih i mekih tkiva usne duplje.

Najčešće hirurške intervencije

Ugradnja implantata

ugradnja implantata

Zubni implantat je efikasna zamena korenu zuba, a sastoji se od konusnog titanijumskog šrafa čije su dimenzije od nekoliko milimetara u prečniku i desetak milimetara u dužini. Mogu se postaviti u kost donje ili gornje vilice, na mestu zuba koji nedostaje. Implantati se izradjuju od titanijuma, koji je biokompatibilan materijal, čime se sprečava odbacivanje od strane organizma i omogućava čvrsto srastanje sa koštanim tkivom, koje se naziva osteointegracija. Potrebno je nekoliko meseci da se ovaj proces završi, obično 3-6 meseci.

Prednosti implantata

Implantati Vam omogućavaju da se smejete, slobodno govorite i normalno jedete kao sa prirodnim zubima. Oni predstavljaju rešenje za nedostatak jednog zuba, više susednih zuba ili za restauraciju kompletne bezube vilice.

Da li je ugradnja implantata bolna?

Apsolutno ne, jer se intervencija izvodi pod lokalnom anestezijom u tkivu koje je slabo inervisano. Nekoliko dana nakon intervencije možete osećati neprijatnost i bol, ali to ćete lako eliminisati korišcenjem hladnih obloga i analgetika. Poredjenja radi, vadenje zuba često može da bude bolnije od ugradnje implantata.

Preduslov za ugradnju implantata

Kada razmišljate o implantatima kao rešenju za zamenu jednog ili više nedostajućih zuba, važno je imati na umu osnovne preduslove za ugradnju implantata: dovoljnu kolčinu kosti, dobro zdravstveno stanje i zdrave desni.

Kako se implantati ugrađuju?

Implantati se ugradjuju rutinskim hirurškim postupkom koji se vrši u stomatološkoj ordinaciji i obično traje od 20 do 60 minuta i vrši se u lokalnoj anesteziji. Nakon ugradnje implantata, optimalna osteointegracija se postiže nakon nekoliko meseci. Tada je moguće postaviti nosač zubne nadoknade koji se postavlja na implantat i pristupiti izradi zubne nadoknade.

Apikotomija

apikotomija

Apikotomija je hirurški zahvat koji podrazumeva uklanjanje patološkog sadržaja iz kosti u području vrha korena zuba. Radi se u slučaju:

  • jasno ograničenog procesa na vrhu korena zuba većih dimenzija
  • ekstremne povijenosti kanala korena koje onemogućavaju endodotsko lečenje zuba
  • zalomljenog endodontskog instrumenta u kanalu korena zuba

Operacija umnjaka

Operacija umnjaka

Umnjaci su zubi koji poslednji niču, izmedju 18 i 25 god. Najčešće u vilici nema dovoljno mesta za njihovo pravilno smestanje. Često se dešava da imaju nepovoljan položaj u vilici pa pritiskaju susedne zube i eventualno pogoršavaju prisutnu teskobu. Može se desiti da umnjak nikne samo jednim delom dok ostatak zuba ostaje prekriven desnima. Vrlo često pacijenti dolaze u našu ordinaciju zbog jakih bolova uzrokovanih upalom umnjaka koji mogu biti praćeni otokom vilice i povišenom temperaturom.

Ortopan je snimak obe vilice na kome se vidi položaj zuba. Ukoliko se uoče implaktirani umnjaci pacijentu se savetuje njihovo preventivno vadjenje, dakle pre pojave bilo kakvih simptoma. Na taj način se smanjuje trajanje operacije a proces oporavka bude lakši.

Kao i sve druge stomatološke intervencije i ova se obavlja pod lokalnom anestezijom tako da je potpuno bezbolna.

Cistektomija (operacija ciste na zubu)

Cistektomija

Ciste predstavljaju patološke šupljine koje su obložene tkivom i ispunjene tečnosću.
Zubne ciste se najčešće javljaju oko vrha korena zuba, mada mogu se javiti i oko folikula ( klice ) zuba koji je u nicanju. To je takozvana folikularna cista. Ciste mogu biti jako invazivne i dovesti do resorpcije okolne kosti susednih zuba, prodiranjem u sinus ili čak u nos.

Kada su u hroničnoj fazi, ciste ne daju nikakvu simptomatologiju i najčešće se slučajno otkrivaju prilikom pregleda rendgen snimka. One se definišu kao rasvetljenje ( crni pojas) oko vrha korena zuba, prečnika preko 1 cm. Prelazak ciste iz hronične u akutnu fazu praćen je odredjenom simptomatologijom.

Najčešće se prvo javlja bol u toku žvakanja, kasnije se javljaju simptomi, pulsirajuci bolovi i otok sluzokože obraza. Može biti prisutna i povišena temperatura. Nekada ciste naprave put ( fistulu ) do sluzokože i na taj način se gnoj drenira u usnu duplju.

Cistektomija je hirurška intervencija kojom se uklanja čitava cista odjednom a cistotomija predstavlja delimično uklanjanje kesice ciste, prilikom koje se skida i deo kosti. Vrši se kod velikih cisti isto u više etapa kako bi se kost postepeno oporavljala.

sinus-lift podizanjepoda sinusa

Sinus lift (Podizanje poda sinusa)

Gubitkom zuba gubi se i vilična kost u toj regiji ( resorbuje se ) i još ako je vilični sinus voluminozan dešava se da nema dovoljno kosti, od vrha alveolarnog grebena do poda maksilarnog sinusa, za ugradnju implantata. I ako želimo da ugradimo implante u toj regiji moraćemo najpre da uradimo sinus lift.

Sinus lift ili podizanje sinusa je hirurška intervencija koja podrazumeva dodavanje kosti u cilju povećanja visine vilične kosti u bočnim regijama. Izvodi se tako što oralni hirurg podigne membranu sinusa i ubaci veštačku kost na dno sinusa.

Ugradnja veštacke kosti (augmentacija kosti)

Nakon vadjenja zuba dolazi do resorpcije ( gubitka ) kosti.
Kost može biti toliko resorbovana da prosto nema dovoljno kosti u koju možemo ugraditi implant, zato je potrebno ugraditi veštačku kost – bio oss.

Prilikom ugradnje veštačke kosti koristimo i PRF, odnosno faktore rasta iz krvne plazme pacijenta koji pomažu u stvaranju nove kosti i krvnih sudova.

Gingivektomija (povećanje kliničke krune zuba)

Gingivektomija

To je hirurška intervencija koja podrazumeva uklanjanje mekih tkiva – gingive oko zuba. Najčešće se sprovodi iz estetskih razloga tj. za rešavanje gummy smile-a ( naglašena vidljivost desni pri osmehu ). Može da se radi iz ortodontskih razloga ili pak kod lečenja parodontopatije.

Operacija frenuluma

To je relativno jednostavna hirurška intervencija kojom se uklanja frenulum- nabor sluzokože ispod jezika. Kada je jezični frenulum kratak, jezik je slabo pokretan i samim tim ne mogu pravlno da se izgovaraju odredjeni glasovi. Nabor sluzokože koji spaja gornju usnu i desni – labijalni frenulum može biti zadebljao pa da dovede do razdvajanja centralnih sekutica i tako loše utiče na estetiku osmeha.
Nisko pripojen frenulum može dovesti do parodontoloških problema – povlačenja desni, ogoljavanja vrata i korena zuba kao i gubitka kosti.

Oralni hirurg uz primenu lokalnog anestetika vrlo lako može bezbolno ukloniti frenulum, zatim se rana usiva i daju instrukcije pacijenu. Konci se uklanjaju za sedam dana.

Režanj operacija (parodontalna oboljenja)

Danas većina odraslih osoba širom sveta oboleva od parodontopatije – najčešceg uzročnika gubitka zuba. Statistika pokazuje da 3 od 4 osobe starije od 35 god. imaju ovaj problem, dok veliki procenat omladine već ima rane simptome. Parodontopatije su bolesti potpornog aparata zuba tj. tkiva koja povezuju zube i viličnu kost.
Praćeno oskudnom simptomatologijom, ovo oboljenje dovodi do destrukcije potpornog aparata i gubitka često i potpuno zdravih zuba.

Za parodontopatiju se kaže da je „podmukla bolest“ jer ne boli, daje oskudnu simptomatologiju te tako prolazi nezapaženo od strane pacijenta sve do uznapredovalog stadijuma bolesti. Stoga su rano otkrivanje i pravovremena terapija izuzetno značajni za povoljan terapijski ishod oboljenja. Veoma je važno da pacijenti znaju da je temeljno uklanjanje zubnog kamenca(konkremenata) kako supragingivalnih tako i subgingivalnih na minimum 6 meseci kao i obučavanje pacijenata o pravilnom održavanju oralne higijene ključ u prevenciji parodontopatije. Takodje je bitno zameniti neadekvatne plombe, krunice, mostove izlečiti infekcije u vidu zapaljenja živca, parodontalne ciste, uraditi obradu parodontalnih džepova.

Ukoliko se kasno uspostavi dijagnoza, a zubi su još dobrim delom u kosti-bez klaćenja zuba, savremenim i minimalno invazivnim hirurškim tehnikama obezbedjujemo pacijentima velike šanse za zaustavljanje (usporavanje) destruktivnih procesa parodontopatije, a samim tim produžavamo vek trajanja zuba.

Glavni uzročnik nastanka parodontalnih oboljenja je dentalni plak tj. bakterije iz dentalnog plaka (meka beličasta naslaga na površini zuba i desni). Plak se konstantno formira na zubima i ukoliko se svakodnevno temeljno ne uklanja on postaje čvršći tj. prelazi u tzv. kamenac, koji kad se formira više nije moguće ukloniti klasičnim pranjem zuba.

Bakterijski toksini iz neuklonjenog dentalnog plaka prouzrokuju upalu koja prvo zahvati desni a potom i ostala tkiva oko zuba. Uzročnici koji takodje mogu da doprinesu pojavi ovog oboljenja su: disanje na usta, konzumiranje pretežno meke hrane, nepravilan položaj zuba u vilici, karijes, neadekvatne plombe, pušenje i druge loše navike.

Parodontopatija utiče na celokupno zdravlje organizma. Neprijatan zadah i gubitak zuba nisu toliko bitni u poredjenju sa drugim oboljenjima na koje ona može da utiče.
Prevremeni porodjaj, diabetes, kardiovaskularna oboljenja, jer osobe sa parodontalnim oboljenjem imaju stalno prisutnu infekciju u ustima, pa se bakterije putem krvi mogu preneti do svih organa. Bolest se nikada ne može u potpunosti izlečiti, ali je moguće držati je pod kontrolom.

Imate pitanje ili Vam je potrebna pomoć?
Pozovite nas!

Zakažite pregled ili nam pošaljite poruku putem sajta